Ivana Mlinarić, konzervatorica-restauratorica
Arheološki muzej u Zagrebu
imlinaric@amz.hr
Konzervatorsko-restauratorska obrada mača u koricama s lokaliteta Zvonimirovo – Veliko polje
Arheološki kontekst
Mač je pronađen tijekom arheoloških istraživanja na lokalitetu latenske kulture (mlađe željezno doba) Zvonimirovo – Veliko polje. Pronađen je u paljevinskom grobu, ritualno je uništen savijanjem i karakterističan je prilog u keltskim muškim ratničkim grobovima, a datira se od kraja 3. do prve polovice 2. stoljeća pr. Kr.
Preliminarna istraživanja
Predmet je najprije fotografiran kako bi se zabilježilo njegovo stanje prije zahvata. Makroskopskim i mikroskopskim pregledom mača uočene su naslage korozijskih produkata te zemlje i drugih nečistoća. Istražnim čišćenjem utvrđeno je da se radi o željeznom maču umetnutom u korice od željeznog lima koje su s prednje strane gotovo cijelom dužinom prekrivene bakrenom slitinom. Uslijed djelovanja korozijskih produkata, drška mača je odlomljena na dva dijela. Korice nisu sačuvane u potpunosti, a pojedini dijelovi fragmentirani su te su se odvojili od mača. Kod vrha mača uočeni su tragovi mineraliziranog drva, dok su na dršci vidljivi tragovi mineraliziranog tekstila.
Konzervatorsko-restauratorska obrada
Prije mehaničkog čišćenja tragovi drva i tkanine zaštićeni su otopinom Paraloidom B-72 (5 %) u acetonu preko kojeg je zatim nanesen zubarski silikon u svrhu zaštite pri postupku mikropjeskarenja. Prva faza obrade uključivala je uklanjanje korozije i površinskih nečistoća mikropjeskarenjem pod uvećanjem. S obzirom na to da se radi o kombinaciji željeza i bakrene slitine, za pjeskarenje su se koristili i abraziv korund i staklene perle. Dio s bakrenom slitinom zaštićen je pik trakom, a pjeskarenje željeza korundom izvedeno je vrlo pažljivo, pod niskim tlakom, kako ne bi došlo do novih oštećenja. Površina od bakrene slitine očišćena je staklenim perlama uz korištenje vrlo niskog tlaka. Otkrivena izvorna površina mineralizirana je s brojnim pukotinama i mjestimičnim tragovima gorenja. Dijelovi korica i drška privremeno su pričvršćeni na mač cijanoakrilatnim ljepilom. Sve pukotine popunjene su epoksi-smolom Araldite 2020 uz dodatak pigmenta umbra. Na mjestu spoja drške i mača te na većim fragmentima korica dodana je i stakloplastika u obliku trakica odgovarajuće veličine kako bi spoj bio što čvršći. Nakon sušenja, epoksi-smola obrađena je mikropjeskarenjem i mikromotorom kako bi se izjednačila s površinom. Obrada je završena nanošenjem standardne površinske zaštite otopine akrilne smole Paraloid B-72 (1 %) i mikrokristalnog voska Cosmoloid H80 (2,5 %) u toluolu.
Zaključak
Nakon konzervatorsko-restauratorskog zahvata otkriveni su detalji kao što su uređaj za provlačenje remena T-oblika, okov korica, tragovi organskih materijala (tekstil i drvo) te gorenja koji doprinose daljnjem arheološkom tumačenju. Tehnologija izrade prednje strane korica prekrivenih slojem bakrene slitine ostaje nerazjašnjena zbog loše očuvanosti predmeta. Za detaljniju interpretaciju potrebna su daljnja istraživanja kao i arheološka komparacija s drugim primjerima latenskih bimetalnih korica. Ovako obrađen predmet može biti pohranjen u čuvaonicu ili izložen, s posebnim naglaskom na održavanje odgovarajućih mikroklimatskih uvjeta kako bi se spriječilo, odnosno usporilo njegovo daljnje propadanje.
Slika 1. Stanje mača prije zahvata. Fotografija: I. Krajcar.
Slika 2. Mač u tijeku zahvata, bez drške, sa zaštitom na organskim ostatcima. Fotografija: I. Mlinarić.
Slika 3. Mač nakon zahvata. Fotografija: D. Doračić.
Slika 4. Mač nakon zahvata. Fotografija: D. Doračić.
Literatura:
Dizdar, M. 2013. Zvonimirovo – Veliko polje. Institut za arheologiju. Zagreb.
