Edina Balić, konzervatorica-restauratorica
Gradski muzej Vinkovci
edina@muzejvk.hr
Konzervatorsko-restauratorska obrada avarodobnih falera u obliku veprove glave
Arheološki kontekst nalaza
Falere u obliku veprove glave PN 122 (manja) i PN 123 (veća) pronađene su 2020. godine tijekom zaštitnog arheološkog istraživanja na lokaciji rimokatoličkog groblja u Vinkovcima. Pronađene su u avarodobnom grobu 1 u kojem je pokopan konjanik i njegov konj, a dio su bogato urešenog konjskog oglavlja. Falere u obliku veprove glave nisu čest prilog u avarodobnim grobovima, a nalazi iz Vinkovaca jedinstveni su po tome što su jedini pronađeni u kontekstu te su dobro istraženi i dokumentirani.
Preliminarna istraživanja
Falere su prvo fotografirane radi dokumentiranja zatečenog stanja. Makroskopskim i mikroskopskim pregledom ustanovljeno je da su obje falere očuvane u cijelosti, a izvorna površina im je prekrivena zemljom i korozijskim produktima. Intenzivna zelena boja korozije upućivala je na to da se radi o predmetima izrađenim od bakrene slitine, no budući da se na središnjem dijelu falere PN 123 nazirala vrlo sjajna površina, posumnjalo se na postojanje sloja pozlate. Radi utvrđivanja prisutnosti dvaju različitih materijala te detalja ispod sloja korozijskih produkata, dodatno je provedeno i radiografsko snimanje. Pregledom radiograma te istražnim čišćenjem otkriveno je da su falere izrađene od bakrene slitine te presvučene tankim slojem pozlate.
Konzervatorsko-restauratorska obrada
Nakon preliminarnih istraživanja uslijedilo je mehaničko čišćenje, tj. otkrivanje izvorne površine predmeta. Sloj zemlje omekšan je mješavinom etanola i destilirane vode (50 : 50) te uklonjen kistom i skalpelom. Kompaktan i vrlo tvrd korozijski sloj u ovom slučaju nije bilo moguće uklanjati mikropjeskarenjem jer bi se tako oštetio osjetljivi sloj pozlate. Stoga se korozijski sloj uklanjao pažljivo i postupno različitim ručnim alatima (skalpeli, iglice, mikromotor s vrlo tankim rotirajućim nastavkom) pod mikroskopskim uvećanjem (x 5) ne bi li se došlo do sloja pozlate bez vrlo vidljivih oštećenja. Čišćenjem je otkriveno da je prednja strana predmeta bila u cijelosti pozlaćena, a sloj pozlate dobro je očuvan. Zanimljiva je razlika u nijansi pozlate između dviju falera te se pretpostavlja drugačiji elementarni sastav što bi trebalo utvrditi analizama. Površina na stražnjoj strani predmeta također je dobro očuvana, ali bez pozlate. Na zakovicama izrađenim od bakrene slitine bili su prisutni tragovi kloridne korozije te su zbog toga tretirane inhibitorom korozije benzotriazolom (3 %) u etanolu ne bi li se predmet stabilizirao. Na kraju je na falere nanesena reverzibilna akrilna smola Paraloid B-72 (2,5 %) u acetonu radi zaštite površine. Falere su pohranjene u čuvaonici s kontroliranim mikroklimatskim uvjetima do prezentacije u Stalnom arheološkom postavu Gradskog muzeja Vinkovci.
Popis slika:
Slika 1. Zatečeno stanje falera. Fotografija: E. Balić.
Slika 2. Radiogram falere PN 123. Fotografija: E. Balić.
Slika 3. Falera PN 122 tijekom čišćenja. Fotografija: E. Balić.
Slika 4. Falere nakon konzervatorsko-restauratorske obrade. Fotografija: M. Pjevac.
