Arheološko nalazište i podatci o predmetu
Nadgrobna stela Verzo inventarne oznake MCK-B-1378 iz stalnog postava Muzeja Cetinske krajine u Sinju datirana u 1. st. pronađena je na položaju današnje strojarnice u ciglani u Ruduši podno jugozapadne padine grada Sinja. Stela je isklesana od laporovita vapnenca (praskoča) u dimenzijama: visina 74,5 cm, širina 35 cm, dubina 11 cm. Nadgrobna kamena stela prvi je put restaurirana 1983. godine u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.
Konzervatorsko-restauratorski postupak
U prvoj fazi fotodokumentirano je zatečeno stanje predmeta. Veća oštećenja u vidu napuknuća spomenika nastala su kada ga je posjetitelj nepažnjom srušio. Tim padom predmet je oštećen na mjestima koja su prethodnim zahvatom bila spojena ankerima i ljepilom. S obzirom na loše stanje predmeta i nestabilnost spojeva njegovih triju većih cjelina, bilo ih je potrebno demontirati i fizički razdvojiti. Uz predmet su sačuvani manji ulomci koji su okrhnuti prilikom pada spomenika. Kod prvog konzervatorsko-restauratorskog zahvata napravljene su rekonstrukcije nedostajućih dijelova smjesom kamene žbuke koje su otklonjene finim klesarskim alatima te su mjesta na kojima su bile rekonstrukcije mehanički očišćena. Spojeni segmenti kamene stele potom su razdvojeni rezanjem mesinganih ankera koji su bili vidljivi kroz pukotine na spojevima. Nakon demontaže triju većih cjelina bilo je potrebno otkloniti ostatke zatečenih ankera bušenjem rupa oko njih uporabom sonde za bušenje kamena. Postojeće rupe iskorištene su za montažu novih ankera od nehrđajućeg čelika, ali su im dimenzijama prilagođene te su dodatno očišćene od ostataka ljepila korištenog u prethodnim konzervatorsko-restauratorskim zahvatima. Tako razdvojeni dijelovi kamene nadgrobne stele mehanički su očišćeni od ostataka ljepila koje se razlilo unutar pukotina finim klesarskim alatom, skalpelom i ultrazvučnom iglom. Mokro čišćenje i pranje svih razdvojenih elementa izvedeno je vodom pod kontroliranim pritiskom uz korištenje alata za dočišćavanje (četkice, spužve) kako bi se otklonio sloj vezane ili nevezane površinske nečistoće. Obrađeni kameni ulomci pripremljeni su za spajanje u cjelinu. Prvo su slijepljeni manji fragmenti i postavljeni na njihove izvorne pozicije unutar veće cjeline. Slijedilo je postavljanje ankera od nehrđajućeg čelika i lijepljenje većih elemenata kamene stele dvokomponentnim epoksi-ljepilom (Megapoxy 69 Clear). Rekonstrukcije spojeva izvedene su smjesom kamene žbuke mineralnog sastava (Samoborka – kamena žbuka) koja je sličnih fizikalno-kemijskih i estetskih karakteristika kao prirodni kamen nadgrobne stele. Velika rekonstrukcija u centralnom dijelu stele također je izvedena smjesom kamene žbuke te je obrađena površinski finim brušenjem. Zbog slabe čvrstoće laporovitog vapnenca od kojega je izrađena nadgrobna stela, preporučuje se izrada transportne podloge te adekvatno rukovanje predmetom u odnosu na stupanj oštećenja i čvrstoću kamena.
Literatura:
Milošević, A. (1998.), Arheološka topografija Cetine, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split, str. 199.
Gabričević, B. (1983.), Antička nekropola u Sinju, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 76: 5-101.
Slika 1. Zatečeno stanje (foto: A. Antunović)
Slika 2. Demontirani ulomci nadgrobne stele (foto: A. Antunović)
Slika 3. Spajanje fragmenata nadgrobne stele u cjelinu (foto: A. Antunović)
Slika 4. Završeni konzervatorsko-restauratorski zahvat (foto: A. Antunović)
